ANALIZA
03. rujna
2002.

KOD GRADNJE PUTO-a ZAGREB SE UGLEDAO NA BEČKU SPALIONICU,
ALI NE I NA BEČKI SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM

Bečke spalionice na zagrebački način

* Zagrebačka se uprava najčeąće povodi za iskustvom bečkih kolega, a to će biti slučaj i s budućom spalionicom komunalnog otpada
Požar u PUTO-u utjerao je strah u kosti stanovnicima južnih dijelova grada, ali i zebnju svim ostalima. Nepovjerljivi zbog kobnog ljudskog faktora, koji je i uzrokovao požar otprije mjesec dana, mnogi većinom smatraju da spalionica s teretom obilježenim lubanjama naprosto - treba nestati. No, to nije moguće jer opasni se otpad proizvodi svakodnevno. A kad smo 1997. godine dobili PUTO, tadašnja se gradska uprava rukovodila korisnim iskustvom grada Beča, koji je spalionicom dobro gospodario tada već dvadeset godina.
Glavni austrijski grad također ima spalionicu organskog otpada (Entsorgung Betrieb Simmerung - EBS), isto tako na rubu grada, kraj naselja i poljoprivrednih površina. Tehnologija spaljivanja u EBS-u primijenila se i na PUTO - riječ je o rotacijskoj peći s komorom za visokotemperaturno izgaranje. Razlika je u tome što je bečka spalionica oko pet puta većeg kapaciteta, ima dvije velike peći dok PUTO ima jednu malu, i to što je bečka spalionica fiksno postrojenje, dok je PUTO zamišljen kao pokretni uređaj koji se može demontirati i premjestiti.
Za tonu izvoza 4000 eura
EBS se nalazi kraj središnjeg uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, dok je u Zagrebu PUTO postavljen kraj gradskog deponija, s namjero da ondje uništava opasni otpad iskopan tijekom sanacije Jakuševca. Organski otpad - ulja, lijekovi, boje, otapala, filteri itd. - spaljuju se, a anorganski, npr. stare baterije ili pepeo, koji ne može gorjeti, zbrinjava se na nekoliko načina. Beč dio pepela izvozi u Njemačku - što bi i PUTO trebao - a dio zajedno sa šljakom što ostaje nakon izgaranja ugrađuje u betonske pregradne zidove deponija. U Njemačkoj, naime, postoje stari rudnici soli, duboki po 700 metara, koji se pune anorganskim otpadom da bi se spriječilo njihovo urušavanje. Prema informacijama iz ZGOS-a, izvoz tone opasnog otpada stoji oko 4000 eura.
Još su dva moguća načina zbrinjavanja opasnog otpada: reciklaža - izvlačenje korisnih sirovina iz anorganskog otpada, za što je Beč pogon nabavio prije dvije godine, te dodatna obrada tog otpada ustakljivanjem - taljenje otpada na visokim temperaturama dok ne postane netopljiv i pretvori se u inertne materijale.
Nova spalionica
Dogodilo se, nažalost, da tehnologija koja, uz stalno osuvremenjivanje u Austriji funkcionira već četvrt stoljeća, korištena na hrvatski način zamalo postane uzrok ekološkoj katastrofi. Pet kaznenih prijava jasan su pokazatelj da je riječ o ljudskoj krivnji, no da je tako jasno je bilo odmah, čim se utvrdilo da se oko PUTO-a protuzakonito i to posve nehajno gomilao opasni otpad, iako skladištenje opasnog otpada u krugu spalionica nigdje u svijetu nije predviđeno.
Odgovorni će svoju neodgovornost prema svima nama, nadamo se, platiti po zakonu, a dalji rad PUTO-a zahtijeva točno pridržavanje zakonskih propisa. Tako Ministarstvo za zaštitu okoliša očekuje plan intervencija u PUTO-u te ekostožer unutar gradske uprave u roku mjesec dana.
Pred Zagrebom je gradnja još jedne spalionice smeća, ali komunalnog. Ona će se graditi unutar projekta centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a kao uzor joj također jedna bečka spalionica, Spittelau.
Od tone smeća - kilogram
Od 600.000 tona otpada koji se godišnje skuplja iz bečkih kućanstava, ta spalionica spaljuje 260.000 tona godišnje. Osim toga, Spittelau se svrstao uz bok bečkih znamenosti i po arhitektonskom rješenju legendarnog Friedensreicha Hundertwassera. Kad je Spittelau 1997. izgorio gotovo do temelja, osvjedočeni je protivnik nuklearne energije i svakog obilika neprirodnog iskorištavanja prirode, Hundertwasser, svoju potporu suvremenom postrojenju izrazio vlastitim projektom vanjskoga uređenja, za koje od bečkog magistrata nije tražio ni groša honorara.
Zagrebačka se uprava najčešće ogleda za iskustvom bečkih kolega, a to će biti slučaj i s budućom spalionicom komunalnog otpada. Samo treba dobro paziti da se to opet ne iskrivi negdje na dugom putu od razgovora do realizacije, a na to treba budno paziti i struka i javnost.
Ro. Kovačević

RADIONICA O PRAVU GRAĐANA NA INFORMACIJU:

PUTO treba obustaviti rad

Nakon dulje rasprave sudionici subotnje 9. radionice kulturne konfrontacije o pravu građana na informaciju, održane na sceni Amadeo, istaknuli su nužnost trajne obustave rada jakuševačke pokretne spalionice PUTO. Građani - sudionici također su zahtijevali da Gradsko poglavarstvo i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja preuzme odgovornost za nedavni požar u tom gradskom naselju.
Okupljeni su negodovali i protiv samokontrole onečišćenja zraka, vode i tla od tvrtki ZGOS i PUTO, zahtijevajući nezavisna istraživanja na širem području Jakuševca i Novog Zagreba. Također su izrazili i zabrinutost zbog, kako kažu, opasne blizine spalionice PUTO-a i smetišta na Jakuševcu, te nepravilno uskladištenog pepela nastalog spaljivanjem opasnog otpada.
Dok se predstavnici Gradskog poglavarstva i PUTO-a nisu odazvali pozivu na radionicu, Zdravko Vac, direktor ZGOS-a uvjeravao je sudionike da blizina spalionice i smetišta ne predstavlja opasnost.
(L. D.)

Copyright (C) by Večernji list